Tko je u hrvatskoj uistinu privilegiran, i tko ima „respektabilne“ mirovine

U Hrvatskoj postoji 13 skupina korisnika tzv. povlaštenih mirovina: sudionici NOR-a (u daljnjem tekstu "partizani"), radnici na "određenim" poslovima u unutarnjim poslovima i pravosuđu (u daljnjem tekstu, kako ih se u Hrvatskoj često zove "udbaši"), pripadnici Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. , bivši politički zatvorenici, pripadnici bivše JNA, članovi nekadašnjeg Izvršnog vijeća Sabora, Saveznog izvršnog vijeća i dr. (u daljnjem tekstu "komunistički funkcioneri"), zastupnici Hrvatskog sabora, savezni kadar (u daljnjem tekstu "komunistički funkcioneri"), bivši radnici labinskih i raških rudnika i radnici koji su bili izloženi azbestu, pripadnici Hrvatske vojske, Hrvatski branitelji, te pripadnici Hrvatskog vijeća obrane.

Sveukupno 13 povlaštenih skupina, od kojih njih 5 svoje privilegije vuku iz komunističkog režima, dok je skupina političkih zatvorenika izravna posljedica rada tog istog režima, a isto uvjetno može vrijediti i za tri posljednje skupine koje su ovih dana na medijskoj tapeti.

Prema posljednjim podacima HZMO-a, povlaštenu mirovinu prima 10.863 bivših pripadnika HV-a, a u to spadaju djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe, a njihova prosječna mirovina iznosi 3.525,03 kn. Oko 80% njih prima invalidsku mirovinu koja u prosjeku iznosi 3.147,81 kn, a oko 20% njih prima punu starosnu mirovinu koja u prosjeku iznosi 4.975, 8 kn, a također se isplaćuju i 442 obiteljske mirovine (obiteljima poginulih/umrlih).

Što se tiče branitelja, mirovinu prima njih 64.494. Od tog broja je 12.236 obiteljskih mirovina Partizani su vječniNajviše je partizana, 43.557, a broj muškaraca u Hrvatskoj koji su 1945. mogli imati 18 godina, dakle onih koji danas imaju 84 godine, daleko je manji od tog broja!(obitelji poginulih i nestalih) koje u prosjeku iznose 7.863, 18 kn, a 52. 001 mirovina je invalidskih, i one u prosjeku iznosi 5.407,19 kn.

Treća skupina tzv. "privilegiranih branitelja" su pripadnici HVO. Njih je ukupno 6.174: 5.743 je invalida s prosječnom mirovinom od 2.800, 79 kn, a 431 mirovina je obiteljskih (obitelji poginulih i nestalih), i one u prosjeku iznose 3.607,67 kn.

Odnos umirovljenika iz Drugog svjetskog rata prema onima iz Domovinskog rata

Pogledajmo sada kakvo je stanje s mirovinama pet privilegiranih skupina bivšeg režima (partizani, udbaši, JNA, komunistički funkcioneri - dvije skupine). Korisnika takvih povlaštenih mirovina je prema posljednjim podatcima 71.604, više nego što ukupno ima braniteljskih mirovina HV/HVO zajedno.

Najviše je partizana, 43.557 s prosječnom mirovinom od 2.683,00 kn (Broj stanovnika Hrvatske koji su 1945. mogli imati 18 godina, dakle onihHV i HVO u manjiniKakvo je stanje s mirovinama pet privilegiranih skupina bivšeg režima? Korisnika takvih povlaštenih mirovina je prema posljednjim podatcima 71.604, više nego što ukupno ima braniteljskih mirovina HV/HVO zajedno koji danas imaju 84 godine, daleko je manji od tog broja!), Udbaša (djelatnika KOS-a, SDB-a, itd.) je 16.125 s prosječnom mirovinom od 3.925,94 kn, JNA kadrova je 11.540 s prosječnom mirovinom od 3.028,84 kn, a komunističkih funkcionera je 382, s prosječnom mirovinom od 2.913,53 kn.

Tu dodajte mirovine koje su Srbi dobili tužbom protiv RH (npr. bivši radnici Borova). Na području Mirkovaca i okolice, po selima na području Vukovar-Vinkovci, nepoznat broj četnika prima i primilo je zaostale mirovine za vrijeme agresije, i to nakon mirne reintegracije (uvjet generala Kleina). Broj socijalnih pomoći koju prima srpska "nejač" u RH je ogroman novac, i mjeri se u desetcima milijuna kuna. Po desetak obitelji živi na adresama ruralnih područja i prima socijalu, dobivaju lijekove koje prodaju po Srbiji (okolica Udbine, ruralni dijelovi Like i dr.). Temeljem prava kao nacionalna manjina, kroz svoje udruge i kulturna društva Srbi u RH godišnje primaju 11 milijuna kuna, Hrvatska financira tjednik srpske manjine Novosti (Oba su pala, itd...) i puuuno drugih privilegija. A što je sa mojim hrvatskim narodom? On šuti i trpi. . . .

Mario Maks Slaviček